Način rada na plenarnim sjednicama 

Godinama je Parlament bio jednostavno forum za rasprave, u svojstvu isključivo savjetodavnog tijela. Međutim, na temelju neposrednih općih izbora za Parlament i aktivnog djelovanja njegovih zastupnika, Parlament je uspio osigurati veće ovlasti i steći status jednakog partnera u postupku suodlučivanja s Vijećem na područjima koja obuhvaćaju tri četvrtine zakonodavstva Unije. Danas Europski parlament ima 705 izabrana zastupnika iz 27 država članica Europske unije, a svoje plenarne rasprave vodi na 24 jezika. Na plenarnim sjednicama zastupnici, dužnosnici te usmeni i pismeni prevoditelji moraju poštovati vrlo stroge postupke kako bi se osigurao optimalni tijek sjednice.

Plenarnim sjednicama predsjeda predsjednik Europskog parlamenta. Predsjedniku Europskog parlamenta u tom poslu pomaže 14 potpredsjednika koji mogu preuzeti predsjedanje. Predsjednik otvara sjednicu, ponekad odavanjem počasti ili govorom o aktualnoj temi. Zapravo Parlament kontinuirano odgovara na najnoviji razvoj događaja u svim važnim pitanjima i promjena programa mu ne predstavlja problem kako bi se Uniju pozvalo na djelovanje. Utjecaj predsjednika u tom smislu može biti odlučujući.

Tijekom sjednice Predsjednik poziva govornike i osigurava propisani tijek postupka. Predsjednik također upravlja postupkom glasovanja, daje amandmane i zakonodavne rezolucije na glasovanje te objavljuje rezultate. Njegov autoritet osigurava brz tijek postupka glasovanja, koji inače može biti dug i složen.

Većina od 705 zastupnika pripada klubovima zastupnika, od kojih trenutno 7 klubova predstavlja sve ideološke tendencije u Europskom parlamentu. Neki zastupnici ne pripadaju nijednom klubu zastupnika i zovu se „nezavisni zastupnici”. Upravo klubovi zastupnika odlučuju o tome koja će se pitanja razmatrati na plenarnoj sjednici. Također mogu podnositi amandmane na izvješća odbora o kojima se zatim glasuje. Međutim, ni jednog se zastupnika ne može prisiljavati da glasuje na određeni način.

Europska komisija i Vijeće Europske unije sudjeluju na sjednicama zbog jednostavnije suradnje među institucijama u postupku odlučivanja. Ako to zatraži Parlament, predstavnike tih dviju institucija također se može pozvati na davanje izjava ili na predaju izvješća o svojim aktivnostima kao odgovor na pitanja koja im postave zastupnici. Takve rasprave mogu završiti glasovanjem o rezoluciji.

S obzirom na to da na plenarnim sjednicama sudjeluje velik broj ljudi, improvizacija tijekom postupka nije moguća, već je u najvećoj mogućoj mjeri potrebno njihov tijek detaljno organizirati. Stoga Konferencija predsjednika klubova zastupnika priprema detaljan program plenarne sjednice.

Istovremeno Konferencija predsjednika odbora (koja se sastoji od predsjednika svih stalnih i privremenih parlamentarnih odbora) može davati preporuke Konferenciji predsjednika vezano za rad odbora i nacrte programa plenarne sjednice.

Parlament se sastaje na plenarnoj sjednici svakog mjeseca (osim kolovoza) u Strasbourgu na sjednici koja traje četiri dana (od ponedjeljka do četvrtka). Dodatne sjednice održavaju se u Bruxellesu. Sjednice su podijeljene na dnevne sjednice.

Posao na plenarnoj sjednici uglavnom je usmjeren na rasprave i glasovanja. Samo dokumenti usvojeni na plenarnoj sjednici i pisane izjave koje potpiše većina zastupnika u Parlamentu formalno predstavljaju akte Europskog parlamenta.
Ti dokumenti mogu biti različiti, ovisno o predmetu koji se razmatra i primjenjivom zakonodavnom postupku:

• zakonodavna izvješća su dokumenti koje Parlament proučava u okviru raznih zakonodavnih postupaka Unije, odnosno u postupcima suodlučivanja, pristanka i savjetovanja. Parlament ima zakonodavnu ulogu koja je jednaka ulozi Vijeća Europske unije samo u postupku suodlučivanja. Stoga neka parlamentarna izvješća imaju veću zakonodavnu težinu od drugih;
• proračunski postupak: Europski parlament i Vijeće Europske unije nadležna su tijela Europske unije za proračun te na godišnjoj osnovi utvrđuju troškove i prihode Unije;
• nezakonodavna izvješća priprema Parlament na svoju vlastitu inicijativu, u sklopu nadležnog parlamentarnog odbora. Usvajanjem tih dokumenata Parlament se obraća drugim europskim institucijama i tijelima, nacionalnim vladama ili zemljama izvan EU-a s ciljem usmjeravanja pozornosti na određeno pitanje i da ishodi reakciju. Iako nemaju pravnu snagu, te se inicijative temelje na parlamentarnom legitimitetu koji može potaknuti Komisiju na pripremu prijedloga o dotičnom pitanju.

Tijekom plenarne sjednice Parlament može odlučiti izraziti svoje stajalište o svim pitanjima koja smatra važnima. Također može zatražiti od Komisije da preda odgovarajući prijedlog za pitanja koja prema mišljenju Parlamenta zahtijevaju usvajanje zakonodavnog akta Unije. Dnevna sjednica također previđa vrijeme za pitanja s Vijećem i/ili Komisijom. U pravilu se vrijeme za pitanja s Komisijom održava utorkom, a s Vijećem srijedom. Pitanja se moraju pisanim putem prethodno predati predsjedniku Parlamenta koji odlučuje o njihovoj dopuštenosti.

Godišnji kalendar rada Parlamenta usvaja se svake godine na plenarnoj sjednici, obično u lipnju, na temelju prijedloga Konferencije predsjednika klubova zastupnika. Kalendar navodi tjedne u kojima se odvijaju sastanci odbora te sastanci klubova zastupnika. U programu plenarne sjednice navodi se slijedi li glasovanje nakon izjava Vijeća, Komisije ili Europskog vijeća, odnosno nakon usmenih pitanja Vijeću i Komisiji. U raspravama zbog kršenja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava također se može zatražiti prijedlog rezolucije.

Zapisnik sa svakog dnevnog sastanka detaljno navodi točan postupak i aktivnosti tog dana (predane dokumente, rasprave, glasovanja, objašnjenja rezultata glasovanja, sastanke i slično). Rezultate glasovanja također se prilaže zapisniku.

Vrijeme za raspravu prije odlučivanja

Parlamentarno izvješće koje se daje na glasovanje na plenarnoj sjednici u pravilu je predmet rasprave u kojoj Komisija, predstavnici klubova zastupnika i pojedinačni zastupnici izražavaju svoje stavove. Dodijeljeno vrijeme za govor, koje je često vrlo kratko, ovisi o broju zastupnika koji zatraže riječ.

Za razliku od glasovanja koje se ponekad odvija vrlo brzo, rasprave mogu trajati i nekoliko sati, ovisno o broju zastupnika koji zatraže riječ. Zastupnici obično govore na materinjem jeziku, a njihov govor na druge službene jezike EU-a simultano prevode usmeni prevoditelji

Vrijeme za govor u parlamentarnoj dvorani dodjeljuje se prema sljedećim kriterijima: prvi dio vremena dodijeljenog za govor ravnomjerno je podijeljen između svih klubova zastupnika, a drugi se dio vremena razmjerno dijeli na klubove zastupnika u odnosu na ukupni broj njihovih članova. Zastupnike koji žele riječ upisuje se na popis govornika redoslijedom koji se temelji na brojnosti njihova kluba. Međutim, prioritet za riječ imaju izvjestitelji nadležnih odbora i predstavnici drugih odbora od kojih se zatraži iznošenje stajališta.

Cijenjeni gosti često govore u Parlamentu, uključujući čelnike država koje se u pravilu dočekuje na formalnoj dnevnoj sjednici.

Podne: glasački maraton

Glasuje se obično oko podneva. Glasovanje često protječe brzo, a zastupnici ponekad moraju glasovati o stotinama amandmana.

Tijekom glasovanja o parlamentarnom izvješću ili rezoluciji zastupnici mogu izmijeniti tekst koji su dobili, usvajanjem amandmana kojima se može tražiti brisanje, preformulacija, zamjena ili dodavanje sadržaja u tekst koji se razmatra. Zastupnici prvo glasuju o svakom amandmanu zasebno, a zatim o cijelom izmijenjenom tekstu.

U pravilu zastupnici glasuju dizanjem ruku a predsjednik dnevne sjednice utvrđuje većinu u svakom glasovanju. Ako rezultat nije jasan prilikom dizanja ruku, predsjednik poziva na elektroničko glasovanje kako bi se osigurao precizan rezultat. Poimenično glasovanje provodi se ako to zatraži klub zastupnika ili barem 38 zastupnika večer prije glasovanja. U tom se slučaju pojedinačni glas svakog zastupnika bilježi i objavljuje u privitku zapisnika, osim ako je bilo zatraženo tajno glasovanje.

Na plenarnoj sjednici Europski parlament obično donosi odluke apsolutnom većinom danih glasova. Kvorum (najmanji broj zastupnika koji moraju biti prisutni da bi rezultat glasovanja bio pravovaljan) postoji kad je u parlamentarnoj dvorani prisutna jedna trećina zastupnika u Parlamentu. Ako na zahtjev barem 38 zastupnika predsjednik utvrdi da kvorum ne postoji, glasuje se na sljedećoj dnevnoj sjednici.

Komisija može odgovoriti na rezultate glasovanja i objaviti svoje zaključke. Na kraju vremena za glasovanje zastupnici koji su ponovo zatražili riječ mogu objasniti rezultate glasovanja dati svoju analizu i pojasniti svoj glas odnosno glas svog kluba zastupnika.